helly cherry veb zin - Broj 2 Matrix specijal

Sadrzaj:
Sve sto trebate znati o 'Matrixu'. I jos malo vise!
'Matrix' u brojkama
Matrix ili Jevandelje za XXI vek ili povratak u matericu ili...
Filozofija unutar 'Matrixa'

Sve sto trebate znati o 'Matrixu'. I jos malo vise!


Crn ekran, zvukovi binarnog koda. Jedno po jedno, zelena slova padaju preko ekrana, cure preko njega, sve brze… Zvuk staje i pojavljuju se zamagljene slike: Trinity, Neo, Morpheus.

'Reload your Love.' 'Reload your Gun.' 'Reload your Mind.'

Pre cetiri godine, jedan je film promenio citav koncept akcionog filma. Utkao je u svoje temelje filozofiju, bajku, ljudsku paranoju, ljubav, eleganciju i stil.' Matrix', 1999. Filmska revolucija. 'Matrix' je film koji se gleda ponovno i ponovno ispocetka, a nove cool detalje zapazaju i najokorjeliji fanovi. Ono sto 'Matrixu' daje car nije tehnologija, vec prica.

'Nikada ne promatram 'Matrix' kao akconi film. Za mene, to je bila SF drama, a specijalni efekti, iako fascinantni, samo su deo price koju pricamo. Braca Wachowski sintetisali su sve emocionalno, tehnolosko i filozofsko u tim filmovima u tolikoj meri da se sve ostalo cini kao da je izaslo iz mode.

Mislim, sve sto treba uciniti je pogledati filmove koji su napravljeni nakon 'Matrixa' i videcete koliki je bio njegov uticaj na celokupnu filmsku ideju i industriju,' nedavno je izjavio glavni glumac Keanu Reeves.

Ipak, kraj je tog filma (svi ce se fanovi sloziti) ostao… nedorecen. Ko je pobedio? Gde smo? Sto je stvarnost? No, ko god je zasao dublje u pricu, znao je: slede jos dva nastavka! Trilogija je postala sigurna nakon impresivnog box-office uspeha, a producent Joel Silver nam dokazuje da smo bili u pravu: 'Prica je bila gotova jos pre nego sto je 'Matrix 'postao globalni fenomen tezak 460 miliouna dolara. Zapravo, prvi scenario zavrsava dalje od price filma, likovi odlaze u Zion (posljednji ljudski grad), ali mi smo osjecali da nije vrijeme za realizaciju citavog scenarija. Imali smo previse price, pa smo malo odsekli. Ali znali smo da ce se prica nastaviti.'

'Kad su nam braca Wachowski prvi put pokazala 'Matrix', svet je stao i skrenuo pozornost na tu novu koncepciju stvarnosti. Sada, kad osecamo da je 'Matrix' ponovno oziveo i da nas vrlo uskoro cekaju nova dva nastavka, magija je ponovno tu...' reakcija je obozavatelja. Ipak, pitanje koje visi u vazduhu je: 'Hoce li 'Matrix' ispuniti ocekivanja? Biti ponovno revolucionaran? Pokazati nevideno?' 'Precka je postavljena na toliku visinu, da zapravo vise i nema precke,' slaze se producent.

Idemo u Zion…

Maratonski projekt dvaju novih nastavaka zapoceo je u Oaklandu (Kalifornija) u avgustu 2001.,a zavrsen je u maja 2002. Vecina se filma snimala u Australiji, u Sydneyu, gdje je sagradeno 150 filmskih setova mamutske velicine (od toga jedan samo za jednu scenu – jurnjavu automobilima: autopista dugacka 2 milje!). Snimanje je trajalo 270 dana, a budzet obaju filmova popeo se na oko 300 miliona dolara, mada neformalni izvori tvrde da ce do zavrsetka projekta biti potroseno mnogo vise novaca.

'U tom cete filmu vidjeti efekte toliko kompleksne i skupe, kakve vise nikada nitko nece niti pokusati!' uvjerava Silver.

'To nisu dva filma – to je jedan enormno dugacak film presjecen na pola,' odgovor na pitanje o sadrzaju nastavaka dao je sam Keanu Reeves. 'Snimali smo oba dela simultano. Treninzi su bili fizicki zahtevniji nego oni za prvi film. Verujte mi, ne biste zeleli biti moja kolena tih dana! A opet, ocekivanja ovih filmova toliko su velika i svi smo bili svesni da moramo raditi s maksimumom sposobnosti. To je ambiciozan projekt za nas glumce, ali redatelji se stvarno iscrpljuju…'

Jim Martin, konceptualni ilustrator ('Alien', 'Star Trek') opisao nam je svoje videnje nastavaka: 'Ono sto' Matrix' cini jedinstvenim projektom jeste originalni svet. Bio sam uzbuden kada sam citao scenario za nastavak, jer zadrzava sve likove iz originala, i razvija ih, saznajemo vise o svima njima, sto je sjajno. Naravno, ima fenomenalne akcijske dijelove i nadmasice prvi deo. Bilo je sjajno 'otici u Zion' i vidjeti sasvim novi svet!'

U drugom delu 'Matrix' trilogije ('Reloaded') Neo (Keanu Reeves), Trinity (Carrie-Anne Moss) i Morpheus (Laurence Fishburne) nastavljaju voditi pobunu protiv vojske strojeva, oslobadajuci svoje izvanredne sposobnosti i oruzje protiv sustavnih snaga represije i eksploatacije.

Tokom njihove misije spasavanja ljudske vrste od izumiranja , dobijaju bolji uvid u unutrasnjost Matrixa i u Neovu centralnu ulogu u sudbini covjecanstva.

'Moj lik i dalje putuje prema istini, i sve je blize. Mnogo se vise radi o konfliktu izmedu strojeva i ljudi.'(Reeves)

Pobunjenici imaju 72 sata dok strojevi ne otkriju Zion i uniste njegove stanovnike. Tokom tog vremena, Neo mora odluciti i kako spasiti Trinity od mracne sudbine koju vidi u snovima… Njihova je ljubav naglasenija nego u prvom filmu (cak i u samom teaseru vidimo scenu u kojoj njih dvoje, savrseni par prekrasnih ljudi u pripijenim sjajnim odorama, vode ljubav).

Veci dio 'Reloadeda' smesten je u samom Matrixu i bavi se razvojem Neovih moci super-junaka i mogucnoscu upoznavanja s razlicitim razinama i programima Matrixa.

Sam pocetak filma podsetice nas kako izgleda borba 'Izabranog' s neprijateljima: Neova borba sa stotinjak agenata, klonova briljantnog Agenta Smitha (Hugo Weaving), navodno je apsolutno neverovatna (i poznavajuci prvi film, verujemo u to). 'Prostor u kojem se ta borba vodi kompjuterski je animiran, a snimanje akcije iz razlicitih uglova ukljucuje i tzv. bullet-time (digitalno zaledene frameove – najpoznatija je takva scena iz prvog filma pocetna Trinityna borba s agentima i njen skok), a te su snimke sledeca generacija bullet-time koncepta,' tvrdi producent.

'Tu smo scenu snimali 27 dana, ali jos se mnogo dana doradivala, jer ce biti integrirana s virtualnom kamerom… Kad gledate snimanje, zapravo gledate ljude zavezane zicama, koji prate neku koreografiju, a zapravo se trude izvesti dobru, zabavnu borbu!' odaje Keanu.

U prvom je 'Matrixu' haker Neo (anagram: 'One' = Jedan, Izabrani) otkrio da je njegova stvarnost zapravo kompjuterska simulacija koju su stvorili strojevi da bi ljude pretvorili u robove. Spasen iz svoje dozivotne kapsule, Neo otkriva i da je on mesija i da je njegova misija biti spasitelj ljudskog roda…

'Reloaded' pocinje upravo tamo gdje je prvi 'Matrix' zavrsio. Neo je shvatio da je on Izabrani i njegove su moci neogranicene, dok je stroj istovremeno otkrio lokaciju Ziona, posljednjeg ljudskog grada, duboko u unutrasnjosti zemlje.

Pobunjenici moraju pronaci Keymakera ('izradivaca kljuca'), covjeka koji kontrolise sve ulaze u svet strojeva. Njegovi tjelohranitelji, srebrni Blizanci (Adrian i Neil Rayment), duo koji vitla macevima i ima cudnu sposobnost jednog trenutka biti cvrst, a sledeceg gotovo eterican, samo su dva od niza razloga zbog kojih je ovaj naizgled lagan zadatak beskrajno kompliciran.

Upoznacemo i Niobe (Jada Pinkett Smith), nekadasnju Morpheusovu ljubavnicu, i Persephone (Monica Bellucci), seksipilnu famme fatale koja zavodi Nea.

Shvaticemo da je Matrix zapravo grad enormne velicine, cak deset puta veci od New Yorka, a otkrit cemo i da svijet strojeva nije potpuno zao te da postoje mocni strojevi koje su pregazili novi, moderniji modeli, a oni stari nisu s tom cinjenicom sretni.

I, naravno, tu je i nas omiljeni stroj, Agent Smith, koji je dobio sposobnost multipliciranja, odnosno stvaranja vlastitog agresivnog klona sada se replicira poput – virusa.

Trinity i Morpheus uspijevaju zarobiti kriticnog pijuna u igri izmedu ljudi i strojeva: Keymakera, malog Azijca koji ima pristup svim ulazima u svet strojeva. Moraju ga izvuci van iz Matrixa i vratiti ga u stvarni svet – a to mogu samo preko telefonske linije! Najbliza je nekoliko milja niz autoput, a nevolja je u tome sto je, u Matrixu, autoput zadnje mesto na kojem zelite biti. Ljudi su svugde, sto znaci da zli Agenti imaju neogranicen izbor tela u kojima se mogu materijalizovati – a svaki je za volanom i svako je vozilo oruzje.

'Uvek si govorio: nikada ne idi na autocestu,' podsjeca Trinity Morpheusa dok se penju preko rampe. 'Sam si rekao da je to samoubistvo.'

'Nadajmo se,' kaze joj voda, 'da sam bio u krivu.'

Vrhunac je filma utrka automobilima na autoputu, koja izgleda potpuno sumanuto; to je utrka u kojoj se nasi junaci bore za beg s otetim Keymakerom, dok se Agenti materijaliziraju sa svih strana. Scena prsti od kung fu borbi u jurecim vozilima (jedna se odvija na zadnjem sjedistu Cadillaca, druga na krovu ogromnog kamiona), a tu je i trka motociklom koja zaustavlja dah…

'Brzi i zestoki ce se nakon ovoga ciniti kao 'Spori i mlaki'', kaze snimatelj Bill Pope.

'To je mnogo lude od svega sto mozete uopce zamisliti, jer nema pravila, nema zakonitosti u kompujterskom svijetu.' (Silver)

Scena traje 25 minuta, i dugo je vec vruca tema raznih rasprava. Asistent redatelja, David R. Ellis, opisuje tu famoznu jurnjavu automobilima: 'Cak iako ste vec vidjeli impresivne scene jurnjava autima, nikada niste vidjeli neku u kojoj ucesnici skacu iz vozila u vozilo i bore se u vazduhu u Matrix–stilu.'

'Revolutions' je za sada obecanje duge bitke izmedu covjecanstva i strojeva, a pobjednik odnosi jednu jedinu nagradu: prezivljavanje. Za razliku od 'Reloaded', gdje se vecina radnje dogada u Matrixu, u 'Revolutions' je vecina radnje smjestena u rusevinama futuristickog stvarnog svijeta. Silver obecava bitku kakvu nismo vidjeli nikada pre: sekvencu u trajanju od 17 minuta, koja je sama kostala 2/3 budzeta prvog 'Matrixa' (prvi je film kostao 65 miliona dolara).

Napisala: Sanja Radulovic iz magazina 'Hollywood'

[sadrzaj]

'Matrix' u brojkama


1442 … dana razmaka izmedu 'Matrixa' i drugog nastavka 'Matrix Reloaded'
4 … Oscara koje je osvojio prvi nastavak
270 … dana je trebalo za snimanje nastavka
13 … miliona dolara je Jet Li trazio za 'Matrix Reloaded'
3… miliona je iznos koji mu je ponuden
0 …je broj pojavljivanja Jet Lia u nastavku
118 … dana sniman je 'Matrix'
565 … ljudi zasluzno je za 'Matrix'
3300 … je brojka zaposlenih na stvaranju drugog i treceg dela
1992. … godina u kojoj je Wachowski izneo koncept filma
63 … miliona dolara potroseno je na 'Matrix'
300 … miliiona dolara kombinovani je budzet za 'Reloaded' i 'Revolutions'
456 …je miliona dolara prihoda od 'Matrixa'
3 … kilometra autoputa izgradeno je za snimanje scene iz 'Reloadeda'
22 … kopije Morpheusovog kaputa napravljeno je za snimanje nastavka
10 … miliona dolara iznosila je Reevesova plata za 'Matrix'
15 … je procenat koji ce od prihoda 'Reloadeda' ici Reevesu (verovatno oko 100 miliona dolara)

[sadrzaj]

Matrix ili Jevandelje za XXI vek ili povratak u matericu ili...

FiNije proslo mnogo vremena od kada je film Matriks bio hit sezone. U toku su pripreme za snimanje drugog i treceg dela, koji se ocekuju 2003. i 2004. godine. Ali, da li je punjenje bioskopskih blagajni jedina njegova svrha i jedina posledica? Da bi se odgovorilo na ovo pitanje potrebno je pristupiti analizi sadrzaja filma, potraziti njegove idejne izvore, utvrditi njihov medusobni odnos i, mozda, pronaci neku skrivenu poruku. Glavni alat kojim se moze prouciti sadrzaj ovog filma predstavlja i jedan od modernih metoda istorijske nauke.

Naime, moguce je vrlo pouzdano utvrditi kakav je idejni podtekst dela, ako se citav film, tekst scenarija, plakati i fotografije pojedinih scena tretiraju kao istorijski izvori. To znaci da ih treba podvrci kritici, klasirati tako dobijene podatke i ukrstiti ih sa cinjenicama van samog dela, a koje su relevantne za njegovo tumacenje i nalaze se u intervjuima sa autorima i glumcima, kritikama filmova, diskusijama na Internetu i esejima pisanim povodom ovog filma. Namera ovog clanka, medutim, nije da bude uputstvo za pronalazenje skrivenog blaga, vec samo da pokaze da ono moze da postoji. Ko bude smatrao da ga ima, morace sam da ga trazi. Sve sto nade - njegovo je.


Neki filmski kriticari su Matrix prikazivali i opisivali pre svega kao kung-fu film, a potom i/ili kao SF (naucno-fantasticni), akcioni, avanturisticki, ili prosto kao film-strip. Dobro, neka je i "strip" (braca Vahovski su se pre filma bavila pisanjem scenarija za stripove), ali o cemu? To pitanje se pokazalo kao pretesko za vecinu filmadzija kojima je bilo ponudeno da ga finansiraju. Lari Vahovski je kasnije pricao: "Niko nije razumeo scenario. U Holivudu se nikome nije svideo. Smatrali su da je previse gust, i bili vrlo zbunjeni zbog toga." Kada se pogleda film jasno je da je tu gustinu dalo obilje istorijskih cinjenica, imena i pojava, kao i religijskih i filozofskih citata i aluzija, koje su scenaristi pazljivo probrali i servirali publici. Dakle, da bi se film razumeo, treba uci u trag intelektualnim uticajima koje su autori pretrpeli.

"Ovde je nesto pogresno..."

Moguce je u ovoj prici prepoznati neke literarne (i filmske) klisee (ili matrice), koji su prikriveni i medusobno spleteni. Najizrazeniji je glavni motiv Jevandelja, odnosno ideja o spasenju covecanstva. U filmu se pojavio Izabrani, koji treba da povede ostale u borbu protiv Zla. Brojni su i ponekad vrlo ocigledni detalji kojima autori pokazuju svoj osnovni uzor, a ovo se najvise uocava u izboru imena glavnih likova filma i njihovim medusobnim odnosima. Mozda nije preterano pomisliti da ovaj film nudi jednu modernizovanu, sazetu i coveku visoke tehnologije prilagodenu verziju Biblije, odnosno njenog jezgra - Jevandelja. Ovde treba imati u vidu da su braca Vahovski, na pitanje o njihovim verskim ubedenjima, odgovorili da ne pripadaju ni jednoj verskoj hijerarhiji (cime su, mozda, izbegli da daju odgovor).

Tema odraza u ogledalu je takode vrlo vazna u filmu i svoje uzore ima u literaturi. Prvi asocijacija sigurno je cuvena Alisa u zemlji cuda Luisa Kerola, na koju se u filmu aludira najpre porukom Tomasu Andersonu da "sledi belog zeca" (na ramenu jedne devojke), a Morfeus ga kasnije pita "da li je spreman da vidi koliko je duboka zecja rupa"; druga bi mogla biti ciklus knjiga na temu Carobnjak iz Oza (koje su nakon originalog, L. Frank Bauma, imale i druge autore). Motiv prolaska kroz ogledalo je vrlo vazan za razumevanje filma i nalazenje ostalih referenci. On ukazuje na filozofska dela, poput Platonove Drzave, gde svet koga ljudi vide i smatraju ga za stvarni u stvari predstavlja odraz ili senku drugog, zaista realnog sveta za cije postojanje ni ne znaju. Zanimljivo je takode i da glavni lik u filmu krije svoje diskete u knjizi Simulakra i simulakrumi Zana Bodrijara. Simulakrum je kopija koja zauzima mesto originala i mogao bi biti inspiracija za kreiranje Matriksa. Osim toga, Morfeus u filmu citira Bodrijarove reci iz ove knjige ("ovo je pustinja realnosti"), cime su autori hteli da skrenu paznju i na ovog filozofa. U poglavlju svoje knjige O nihilizmu Bodrijar raspravlja o terorizmu, a posada Nabukodonosora i nije nista drugo nego grupa terorista koja nastoji da razori postojeci sistem.


Prica Roberta Luisa Stivensona Dr. Dzekil i mr. Hajd bi mogla biti takode jedan izvor inspiracije. Dve licnosti u jednom telu postoje i u filmu - mr. Anderson, danju plasljivi sluzbenik kompanije Metacortex (dakle deo sistema Matriks), a nocu haker Neo koji pravi i prodaje ilegalne kompjuterske programe. Prelazak iz jedne licnosti u drugu nije posledica hemijske smese koju junak ispija da bi postao mr. Hajd, vec, nesto o cemu mu govori Morfeus:
"Ti si tokom celog svog zivota mogao da osetis da je u svetu nesto pogresno. Ti ne znas sta je to, ali ono je tu, kao cepljika u tvojoj svesti, koja te goni u ludilo."

Da nije promenio svoj zivot, cinovnik Tomas Anderson bi mozda i poludeo. Ovo bi, takode, mogla biti i aluzija na Sekspirovog Hamleta, koji oseca da "ima nesto trulo u drzavi Danskoj", a nemoc da na to utice ga izluduje. Naravno, osim pobrojanih, kao izvor ideja su mogle biti koriscene i razne druge knjige, a narocito romani poput Zamjatinovog Mi, u kome se vodi bitka izmedu ljudi i masina, zatim Hakslijevog Vrlog novog sveta, u kome se deca uzgajaju na plantazama (kao i u Matriksu), Orvelove 1984, u kojoj postoji Veliki Brat (a koji se u Matriksu pominje kada i fasizam i Novi svetski poredak, svakako ne slucajno), itd...

Strip u filmu i film u stripu

Osvrnimo se malo i na crtane filmove i stripove. Braca Vahovski mnogo vole japanske crtane filmove (tzv. anime), kao sto su Ghost in the Shell, Ninja Scroll & Akira, a posebno izdvajaju strip crtaca Geof Darrow-a i njegovog junaka decaka-robota Rustija (Rusty the Boy Robot and the Big Guy). Nacin na koji su u tim crtacima postavljeni vreme i prostor u scenama borbe je ono sto reditelji Matriksa nastoje da ugrade i u svoje filmove. Naravno, tu je i nezaobilazni i vec klasicni Supermen, kome je posvecen zadnji kadar filma, u kome Neo polece iznad grada poput svog popularnog prethodnika.


Igranih filmova koji su uticali na bracu Vahovski veoma je mnogo. Najpre naucno-fantasticni: Ratovi Zvezda (Star Wars, George Lucas), Planeta majmuna (The Planet of The Apes, Franklin J. Schaffner), Blade Runner (Ridley Scott), Terminator i Aliens (James Cameron). Od autora hongkonskih akcionih, njih dvojca narocito cene filmove u kojima igra Dzeki Cen, npr. Pijani majstor (Drunken Master) - oba dela, kao i filmove reditelja John Woo-a, a na tom tragu je i film Velika guzva u kineskoj cetvrti (Big Trouble in Little China, John Carpenter).
Uopste uzev, njih zanima prvenstveno americka i dalekoistocna B produkcija, te nastoje da i njihovi filmovi budu radeni na taj nacin. Holivudski milje slabo poznaju, a holivudske filmove i ne cene narocito. Braca Vahovski dolaze iz sasvim druge sredine - Cikaga, u kome su rodeni i gde se dobro osecaju, a vernost svom gradu iskazali su kroz nazive ulica u filmu, koji su zasnovani na nazivima stvarnih mesta u Cikagu. Uostalom, imenima ovi autori posvecuju posebnu paznju.

Tajna igra imena!!!

Najpre, sta znaci Matriks? Ta rec je bogata znacenjima na koja upucuju moderni recnici:
davalac oblika; materica; meducelijska supstanca; celije koje mogu da stvore druge celije; kalup; stamparska mustra; cetvrtasti niz znakova izmedu dve zagrade; indikator rasprskavanja projektila itd.

U filmu Matriks je prikazan kao san, koji vecina ljudi smatra za realnost. Svrha tog sna je da ljude drzi u pokornosti, pa se mora zakljuciti da je Matriks, u stvari, vrsta zatvora. I to ne bilo kakav zatvor, vec najmasovniji koji je ikada zamisljen, u koji se odlazi bez neke krivice i bez posebnog postupka. To je grandiozni koncentracioni logor, koji sluzi za eksploataciju ljudske energije.

Thomas A. Anderson (Neo) - glavni lik. Tomas je u pocetku biblijski Neverni Toma; Srednje slovo u imenu (A) je prvo slovo svih fonetskih sistema, asocira na alfu, pocetak sveta (Bog je Alfa i Omega); Anderson je kovanica od grcke reci "andros", sto znaci covek i nastavka "son", sto znaci sin, ili Sin coveciji, jedan od izraza koji upucuju na Isusa Hrista.

Anderson takode asocira na Andersonvil, grad u Americi gde se nalazio najstrasniji koncentracioni logor za ratne zarobljenike tokom americkog gradanskog rata (1861-1865). S druge strane, Neo je latinski prefiks uz mnoge reci i znaci novo, a u filmu igra spasioca covecanstva. Ime Neo sadrzi se u prezimenu aNdErsOn. Anagram od NEO na engleskom jeziku glasi ONE (jedan), ali i EON, beskrajno dug vremenski period, vecnost.

Morpheus - kapetan piratskog broda u filmu. Inace, to je ime helenskog boga snivanja, jednog od hiljadu sinova Hipnosa, boga sna. Mitski Morfej je mogao da se pretvara u sva ljudska bica i da ih podrazava. Iz njegovog imena izveden je naziv za morfijum, narkotik.

Trinity - clanica posade broda. Zaljubljuje se u Nea. Njeno ime direktno upucuje na Sveto Trojstvo, personalizuje tri Bozje licnosti: Boga oca, Sina i Svetog duha.


Cypher (Mr Reagan) - clan posade. Sajfa na engleskom znaci broj (cifra), a oznacava i nulu (0), tako da on i Neo ("one" - 1) cine binarni sistem prenosa informacija, koji koriste kompjuteri. Ime kazuje da je to osoba bez znacaja, ali takode ukazuje i na tajno pismo; monogram; racunanje. Radi se o izdajici (Judi). On za nagradu trazi iluziju novog identiteta i postaje, po sopstvenom misljenju "vazna osoba", filmski glumac Regan. Jedan glumac sa tim prezimenom je pred kraj XX veka zaista postao vrlo "vazan" - kao predsednik SAD. Ovde se krije ironija na racun osobe koja sebe zamislja vaznom, dok njom upravlja neuporedivo veca sila. Sajfa je andeo koji je prodao dusu davolu (tj. agentu Smitu) i postao demon, a za uzvrat dobio samo kratku iluziju zivota.
Apoc - clan posade. Skraceno od Apocalypse (Otkrovenje Jovanovo); tekst koji otkriva buducnost, prorocanstvo, deo Svetog pisma. Prema scenariju, Epok je kreirao kompjuterski virus pod nazivom Cetiri jahaca (apokalipse, podrazumeva se).

Switch - clan posade. Svic znaci: siba, prut; sibanje; skretnica; prekidac; menjac; perika u vidu pletenice. Takode i kompjuterska komponenta.

Tank - clan posade. Veliki brod; cisterna; rupa; jezerce; tenk, tj. tesko oklopljeno i naoruzano vojno vozilo. On i Dozer su braca blizanci, kao i reditelji filma. Rodeni su u tajnom gradu Sionu. Njega ubija Sajfa, ali se on kasnije ponovo pojavljuje ziv, kao biblijski Lazar.

Dozer - clan posade. Ime izvedeno od reci doze, sto znaci dremati, budan sanjati, zanositi se; a ima veze i sa engleskom reci dozen, sto znaci tuce (dvanaest). Dvanaest je bilo Hristovih ucenika. Dvanaest zanesenjaka koji su uspeli da promene svet.

Mouse - clan posade. Mis, najmladi i najsitniji clan posade. Ime znaci da je to tiha osoba. Rec oznacava i modricu oko oka, a u slengu mladu zenu. Mozda se odnosi i na kompjuterskog misa, jer ovaj lik je dobar programer.

Choi & DuJour - Prijatelj iz komsiluka koji kupuje piratski softver od Nea i njegova devojka. Choi je skraceno od choice, sto znaci izbor. Du Jour na francuskom znaci dan, skupa oni znace izbor ili odluka dana. I zaista, Neo odlucuje da pode sa njima na zabavu gde dolazi u kontakt sa jednim clanom piratske posade Nabukodonosora. Kompjuterski pirat se pridruzio sebi slicnima.

Rhineheart - Lojalni sluzbenik firme Metakorteks. Prvi deo imena je ime reke Rajne, a moze da znaci i vodenu brazdu. Drugi deo znaci srce; hrabrost; dusa; savest; osecanja; narav; pamet.

Agent Smith, agent Brown, agent Jones - kratka, bezlicna, vestacka prezimena, adekvatna nemastovitoj prirodi masina. Sastoje se od po pet slova, simbolizujuci pentagram, znak davola. Oni nemaju imena i svi lice jedan na drugog, nisu osobe vec funkcije.

Oracle - Orakulum, prorociste kod Helena.

Nebuchadnezzar - naziv Morfejevog piratskog broda. Nabukodonosor je bio vavilonski kralj koji je osvojio i razrusio Jerusalim. Ovim se aludira na buducu propast carstva masina.

Zion - Sion, naziv poslednjeg grada i poslednjeg uporista ljudi, tajnog mesta duboko pod zemljom, jedinog do koga masine jos nisu stigle. Sveto brdo, sveta zemlja.

Metacortex - kompanija u kojoj radi Tomas Anderson. Meta znaci iza, a korteks - kora (mozga). Kovanica ukazuje na ono sto se nalazi iza kore, u potsvesti.

Kako dalje sa Matriksom?

Ovim pokusajem pojasnjenja imena i naziva u Matriksu otvorena su siroka polja za dalje razmisljanje i tumacenje. Mnogi detalji u filmu, ako bi se podvrgli ovakvoj analizi, poveli bi nas u nove filozofske i religijske sisteme, proslost i buducnost, daleke kontinente, pod vodu ili u svemir, gde bismo se dalje pitali:
Zasto su scene koje se desavaju u Matriksu (u snu) snimane u zelenoj gami, a na brodu (u realnosti) u plavoj? Zasto Neo bira bas izmedu crvene i plave pilule? Zasto je, na kraju krajeva, snimljen ovakav film? Zasto, zasto, zasto...

Treba pitati i tragati, ali nikada ne gubiti iz vida da je Matrica uvek najbolje radila kada su ljudi mislili da nje ili nema, ili da je provaljena.

mr Goran Miloradovic - Institut za savremenu istoriju - Beograd

[sadrzaj]

Filozofija unutar 'Matrixa'


Jeste li sigurni da sada sjedite i citate ovaj tekst? To je jedna od ideja s kojom nas zele suociti i slavni filozofi i' Matrix'. I cini se da nemamo bas nikakav dokaz da ne sanjamo.

'Matrix' je kompleksan splet ideja cija je osnovna premisa: stvarnost je samo jedan oblik postojanja. Film daje odgovore na neka filozofska pitanja, pruza uvid u osnovno tumacenje krscanstva, budizma, gnosticizma… Tu su i paralele sa 'Carobnjakom iz Oza' i Orwellovom '1984', ali najvaznije od svega – zeli nam pruziti uvid u drukciju stvarnost. Vodi li samospoznaja do nirvane ili do duhovnog bivanja, pitanje je ciji nam odgovor mozda moze dati i da naslutimo – kraj trilogije.
Odgovor na pitanje:' How deep the rabbit-hole goes? 'je mozda i mnogo dublje nego sto mislimo…

'Jesi li ikada sanjao san, Neo, za koji si bio siguran da je stvaran? Kako bi ti bilo da se ne mozes probuditi iz tog sna? Kako bi znao razliku izmedu svijeta snova i stvarnog svijeta?' (Morpheus)

'Matrix' ne bi znacio filmsku revoluciju da se radi samo o akcijskom spektaklu. Ne, ono sto nas privlaci i zadrzava prikovanim, ponovno i ponovno ,za taj film nije akcija – vec kompleksan splet ideja, nenapadno pruzen na pladnju svima ciji je um zaokupljen egzistencijalnim i inim pitanjima. Cini se da je citava ideja na kojoj pociva prica toliko intrigantna da, iako prosjecni gledatelj ne ulazi u dublje analize niti se bavi filozofijom, izaziva brojne polemike.

A zajednicki je cilj svih ukljucenih u analizu odgovor na pitanje: 'How deep the rabbit-hole goes?'

Glavnog lika srecemo u trenutku njegovog budenja iz nevjerojatnog sna – sna koji je bio njegov zivot! Tada krecu pitanja… Kako prepoznati stvarnost u moru iluzija, je li stvarnost iluzija, sto je zapravo stvarno i moramo li se uhvatiti moralnih dilema pri postavljanju tog pitanja. Je li to zaista vazno? Je li vazno da je stvarnost prava, ili da smo mi uvjereni u to da jest?

Na pitanja kojima su se u povijesti bavili mnogi filozofi i umjetnici te koja nas ocito muce i danas odgovor nismo pronasli, a 'Matrix' nam nudi zanimljivo rjesenje na jedno od najkompleksnijih filozofskih pitanja u povijesti covjecanstva.

Zivot je san

Ideja da je zivot san postoji u velikim umovima odavno jer snove jos nismo objasnili. Sama cinjenica da su ljudi za vrijeme trajanja sna uvjereni da im se sve to zaista i dogada, pogada srediste pitanja: 'Kako mozemo znati sanjamo li? Je li moguce da sanjamo unutar sna?'

Veliki francuski filozof Rene Descartes poceo je svoje 'Meditacije' sumnjom u sve postojece, zeleci odrediti moze li ista sto se podrazumijeva kao opce znanje pretrpjeti takvo rigorozno i sustavno skepticno ispitivanje. Prvi korak ka tome je postavljanje pitanja:' Je li moguce da mi ovo sve sanjamo?'

Da, zapitajte se:' Jeste li sigurni da sada sjedite i citate ovaj tekst? To je jedna od ideja s kojom nas zele suociti i slavni filozof i 'Matrix'. I cini se da nemamo bas nikakav dokaz da ne sanjamo. Sukladno tome, znaci da nemamo ni dokaz da je svijet kojeg dozivljavamo stvaran te postaje upitno je li ikoje od nasih uvjerenja stvarno…

'Matrix' nam ne kaze samo da smo u snu, vec i da nama upravlja superiorna inteligencija. Sto je pak na odredeni nacin i temelj svih religija… Je li Neov zivot prije budenja bio laz? Morpheus nam ga opisuje kao 'svijet snova', ali taj svijet nije kreirao Neov um. Istina je mnogo manje poeticna: svijet je kreacija umjetne inteligencije i kao takav samo je simulacija – toliko dobra da mozemo odmah posumnjati u iskrenost vlastitih cula!
'Kako znam da nisam u Matrixu?', pitanje je koje se prirodno namece svakom gledatelju.

Descartes nam je ponudio odgovor i na to pitanje, spominjuci 'podlog demona', silu koja utjece na nase iskustvo: 'Mislim da su nebo, zrak, zemlja, boje, oblici, zvukovi samo zavaravanja koja su smisljena da utjecu na nas sud…' ,('Meditacije'). Drugim rijecima, nema odgovora to pitanje…

Gdje je u svemu tome Bog, zapitat ce se vjernici. Kako On moze dozvoliti takvu prijevaru, kako moze dopustiti da ljudima vladaju bezosjecajni strojevi? Ako krenemo od pretpostavke da je Bog olicenje Dobra i izvor Istine, znaci li da je neki mocni demon upregnuo sve svoje snage da nas zavara? Znaci li to i da je Boga stvorio demon?

'Matrix' nam otkriva i drugu stranu medalje: Cypher zeli natrag u imaginarni svijet jer se zeli osjecati ziv, a ne samo postojati u praznom 'stvarnom' svijetu. Kad se vrati u njedra Matrixa, nece ni znati za dogovor koji je sklopio sa strojem… 'Ignorance is a bless'. Neznanje je blazenstvo. I jest. ('Blago siromasnima duhom', jedna je od misli iz Biblije.) Gdje je smisao u borbi protiv necega cega nismo svjesni?

Usput, Cypher nam postavlja i pitanje pragmaticnosti istine: je li vaznija sreca ili istina? Dok god dobiva ono sto zeli, nije mu vazno sto je istina (uziva u odresku iako zna da nije stvaran!) – on ce biti sretan u Matrixu, kao sto bi vjerojatno i vecina ljudi bila… Zasto zivjeti u jadnom svijetu a ne u zadovoljavajucoj iluziji? I opet – je li istina stvarnost ili je istina samo nasa projekcija stvarnosti? I tako vrtimo pitanje u krug…

A.I. jest buducnost

Ako ne mozemo znati jesmo li u stvarnom svijetu ili u racunalnoj simulaciji, u pitanje dovodimo sve postojece pretpostavke. Ipak, najgore od svega u toj je situaciji svijest da ne donosimo vlastite odluke. Hubert Dreyfus, filozof poznat po raspravama o umjetnoj inteligenciji, napisao je 'Hrabri novi svijet Matrixa' u kojem govori o fenomenu ljudi zarobljenih u Matrixu: prevareni su ne zbog toga sto ne znaju sto je stvarnost, vec zato sto su ograniceni Matrixom (dovoljno je reci da ljudi stalno zive u 1999. godini!).

Martin Heidegger pretpostavlja da ljudska priroda pociva na mogucnosti redefiniranja naseg postojanja i samim time mogucnosti otkrivanja novih svjetova, a bilo kakva radikalna promjena u potpuno programiranom i unaprijed definiranom Matrixu je nemoguca. Osnovno je pitanje moze li pojedinac kao dio Matrixa provoditi svoju volju ili ne?

Sljedece je pitanje koje sebi postavlja citava nasa generacija: 'Koliko smo daleko od trenutka kada ce racunala postati svjesna svog postojanja?' Mozda sutra. Mozda danas.

Kervin Warwick, kontroverzni znanstvenik poznat po istrazivanju robota i seriji pokusa prilikom kojih je sebi implantirao senzore koji su ga povezivali s racunalima, jos je prije 'Matrixa' izdao knjigu u kojoj predvida finalnu pobjedu superinteligentnih robota nad ljudima.

'Matrix' krece od ljudske pretpostavke: ljudi su robovi, zrtve koje racunalo okrutno iskoristava. Je li to zaista tako? Pogledajmo malo to stanje iz perspektive racunala. Ljudi su dugo iskoristavali racunala, a nakon sto su stvorili umjetnu inteligenciju – pokusali ih unistiti. Nitko ne zna tko je zapoceo rat, znamo samo da su ljudi sprzili nebo kako se strojevi ne bi mogli vise napajati suncevom energijom. Zbog toga su se racunala odlucila napajati energijom ljudi, ali ljudima istodobno pruziti 'sve sto im treba' – a ne neki groteskni logor.

Prvi 'Matrix' je bio savrseni svijet, onakav kakvog ljudi zamisljaju kao idealnog, virtualni raj u kojem nema patnje i gdje su svi sretni… Ali! Ljudska je priroda varljiva i zapravo – nama odgovara upravo ovakav, nesreden i kaotican svijet. Zbog toga je prvi Matrix bio neuspjesan (ljudi nisu u njemu htjeli zivjeti i odbijali su program), i racunala su odlucila ljudima pruziti – stvarnost, zivot koji se nece ni po cemu razlikovati od dosadasnjeg. Strojevi ne ubijaju – za razliku od ljudi.
Nije li prema tome racunalo humanije od covjeka?

Ipak, iz druge perspektive: racunalo se igra Boga, a to nije dozvoljeno – jer Bog ne smije zavaravati! Matrixovo virtualno drustvo zavarava jer ljudima daje osjecaj da imaju kontrolu nad svojim zivotom, dok je istina trivijalna: ljudi plutaju u svojim cahurama te sluze kao baterije koje hrane racunala u grotesknom postapokalipticnom svijetu i zive u racunalnoj simulaciji – ali gotovo nitko to ne zna!

Buducnost ili Raj?

Film postavlja i pitanje: jesu li ljudi zaista u pravu? Je li svijet nas? Jer,racunala tvrde da su ona sljedeca generacija, sljedeci korak evolucije.

Neizbjezno je da ce se u nekom trenutku pojaviti inteligentno racunalo – jer ljudi rade na tome! Moralne vrijednosti robota bit ce drasticno razlicite od ljudskih, pa je pitanje kako ce se ljudi moci dogovarati s takvim robotima. Uostalom, zasto bi racunala slusala manje inteligentne ljude?

Rat ce u tom slucaju postati neizbjezan i ljudi ce traziti slabu tocku racunala. Njihova ce 'hrana' biti idealna meta – prema tome, nije li film vizija buducnosti? Iako, ako nam racunala budu programirala stvarnost, mozda ce ona biti savrsena za svakog ponaosob (cime se djelomicno bavi i 'Nebo boje vanilije'). Kevin Warwick tvrdi da ako Bog ne postoji, ne moze postojati ni apsolutna stvarnost, ni apsolutna istina.

Richard Hanley (autor knjige 'The Metaphysics of Star Trek') tvrdi da nam 'Matrix' daje novi koncept vrijednosti. Konkretno, on se temelji na tradicionalnom krscanskom vjerovanju u zivot nakon zivota, a u tom je slucaju Raj jednak Matrixu! Jean-Paul Sartre u tom bi slucaju bio blizak istini: Raj se moze razumjeti kao simulacija slicna Matrixu, u kojoj je kontakt sa zivim ljudima eliminiran.

Ipak, u Matrixu su svi ljudi spojeni s jednim racunalom i medusobno jesu u interakciji – iako se u stvarnosti ne rukuju, svi imaju osjecaj da se rukuju te iskustvo koje donosi interakcija s drugim ljudima. Ako se dvoje ljudi zaljubi u Matrixu – oni jesu zaista zaljubljeni… Osjecaju bol, veselje, ukuse, boje, i ako umru u Matrixu – umiru i u stvarnosti. 'Tvoj um to cini stvarnim,' objasnit ce to Morpheus. I zbog toga Matrix jest stvarnost svima ciji um nije svjestan da to nije tocno.

Osim toga, mnogi bi se ljudi slozili sa zivotom u 'ropstvu' kojeg nisu svjesni, nego s prezivljavanjem u razorenom svijetu bez sunca. 'Matrix' je prica o nekoliko ljudi koji zele spasiti ostatak covjecanstva. Neo je spasitelj svijeta jer je svjestan da moze preuzeti kontrolu i manipulirati matricom koja nije stvarna. Trenirajuci svoj um on dobiva kontrolu i postaje supercovjek – moze sve ono sto ne moze u stvarnosti (u kojoj je on samo racunalni geek): letjeti, kretati se brze od metka, itd. Da nema Matrixa, ljudi bi zivjeli u groznom svijetu i jeli kasu.

Premisa filma je da je moralna obveza covjeka unistiti Matrix i 'osloboditi' ljude. Ironija je u tome sto bi ljudi nakon oslobodenja imali jako dobar razlog – vratiti se u simulaciju.

Religijska pozadina

Zanimljiva je religijska pozadina Matrixa: Neo je Mesija – Izabrani, Isus Krist – kako ga nazivaju u nekoliko navrata u filmu; Morpheus je na neki nacin Ivan Krstitelj koji ceka Drugo Doba (ime posudeno od boga snova iz Ovidijevih 'Metamorfoza'), Trinity je Duh Sveti, osoba najbliza Bogu koja Nea vraca u zivot, sto je jasna asocijacija na Uskrsnuce, Cypher je Juda… Neo u pocetku sumnja u svoj status izbavitelja, kao sto bi Izabranik i cinio, a njegov je sveti rat upravo onakav kakvi i jesu sveti ratovi – ne obaziru se na neprijatelja (empatija prema racunalima nije dio ljudske perspektive).

Elementi gnosticizma i budizma (a oba se ta pravca smatraju vodicima koji pomazu zarobljenima u ogranicenom svijetu iluzija!), zapravo se svode na perspektivu materijalnog svijeta. Krscanske elemente nalazimo odmah u pocetku, kad Neo dobiva poruku 'Probudi se!', a posebno u Neovom 'uskrsnucu' potaknutom ljubavlju.

Direktna asocijacija na krscanstvo su i sama imena glavnih likova. Trinity je Trojstvo, odnosno treci clan Svetog Trojstva kojeg cine Otac (Bog), Sin (Mesija) i Duh Sveti. Apoc je direktna asocijacija na Apokalipsu, a ime broda kojim putuju nasi junaci je Nabuchadnezzar (Nabukodonosor - slavni babilonski kralj koji je interpretirao snove).

Neo je stvoren kao Isus. Neovo prezime, Anderson, nastalo je od grcke rijeci andras = covjek. Njegovo je ime Neo – anagram od 'One'(Jedan, Izabrani). Neo je poput Isusa, on ima moc promijeniti Matrix iznutra (na pocetku filma drugi haker mu govori: 'Ti si moj Spasitelj, moj osobni Isus Krist!'). U trenutku kad Neo ulazi u Nebuchadnezzar prvi put, kamera prelazi preko natpisa 'Mark III no. 11' (Marko 3:11) – Evandelje po Marku: 'Kad god su ga necisti duhovi vidjeli, pokleknuli su pred njim i viknuli: Ti si Sin Bozji!'. On jedini ima moc promijeniti Matrix iznutra, odnosno – napraviti cudo!
Zion – posljednji ljudski grad, sinonim je za Jeruzalem, sveti grad.

Ipak, krscanski elementi prikazani u 'Matrixu' nisu ortodoksni vec imaju najvise smisla ako se promatraju unutar konteksta gnosticizma. Gnosticizam (grc. gnostikos = spoznaja) je religijski sustav koji se u anticko doba protivio ortodoksnom krscanstvu,to je tzv. hereticko ucenje koje naglasava oslobodenje od ovog svijeta usvajanjem ezoterickih saznanja, a unutarnja samospoznaja dovodi do spoznaje Boga. Za razliku od krscanstva, gnosticizam pristaje na dva principa: dobro i zlo, na kojima sve pociva.

Prema gnosticistickim ucenjima, vrhunski je Bog u potpunosti savrsen te zbog toga onozemaljski i misteriozan, nemjerljiv. Yaldaboath je stvorenje koje misli da je vrhunski Bog te da je on taj koji je stvorio Zemlju i ljude. Covjek je pak bozanski duh zarobljen u materijalnom tijelu i u materijalnoj stvarnosti, umjesto da bude slobodan u Raju, njegovom pravom domu. Mesija je bice poslano od Vrhovnog Boga da oslobodi ljude od Yaldaboatha.

Prava ljudska priroda je, prema tome, metafizicka stvarnost, a gnosticki je bijeg iz ropstva u materijalnom zatvoru – smrt. Morpheus opisuje umjetnu inteligenciju kao 'svijest koja je stvorila citavu rasu strojeva' i time je usporeduje s Yaldaboathom. Umjetna inteligencija je stvorila Matrix, 'zatvor uma', jednako kao sto je i Yaldaboath zarobio ljude u tijela i materijalni svijet. 'Dok god postoji Matrix, ljudi nece biti slobodni.',kaze Morpheus.

Znaci li to da ce nam oslobodenje od Matrixa donijeti duhovno postojanje? Je li to kraj filma? Hoce li ljudi postati slobodni, biti duhovna bica i zivjeti u nekoj vrsti Raja? Bio bi to savrsen kraj – za sve one koji su se pitali moze li biti srece u postapokalipticnom svijetu bez sunca…

Pustinja stvarnosti

Um cini Matrix (materijalni svijet) stvarnim, jer samo je um stvaran. Neo umom (koji je masta i intuicija) pobjeduje Matrix, ne inteligencijom. Neo moze pobijediti Agente jer se oni moraju drzati pravila, dok njegov ljudski um dozvoljava nepostivanje pravila. Kad bi se Neo borio racionalnom inteligencijom, umjetna bi inteligencija pobijedila.

Zato Neo pobjeduje umom jer um moze shvatiti iluziju dok to Agent, tj. racunalo ne moze – nije navedeno u pravilima. Agenti 'cuvaju sva vrata, drze sve kljuceve' , oni su takoder gnosticisticki elementi – arhonti koji sprecavaju izlazak iz materijalne stvarnosti.

Prisutnost budizma u 'Matrixu' potvrdila su sama braca Wachowski. Matrix je 'zatvor za tvoj um', a budizam uci da je nas svakodnevni zivot zapravo nasa projekcija vlastitih zelja ('Matrix' je 'mentalna projekcija digitalnog tebe', kaze Morpheus Neu). Patnja ljudi ovisi o zeljama koje zarobljavaju covjeka u krug rodenja, smrti i ponovnog rodenja, a ljudi nesvjesni tog ciklusa zarobljeni su unutra.

Prosvjetljenje ovisi iskljucivo o pojedincu. 'Nikome ne moze biti receno sto je Matrix… Ja ti mogu samo pokazati vrata. Ti si onaj koji mora proci kroz njih.' Prema budistickim shvacanjima, emancipacija covjeka ovisi o njegovoj vlastitoj realizaciji istine. 'Postoji razlika izmedu poznavanja puta i hodanja tim putem…', a '… svjesni su samo ucitelji…'.

No, ono sto je najzanimljivije jest – nirvana, koja je rezultat potpune samospoznaje te se definira kao stanje u kojem je svijest o samome sebi u potpunosti izgubljena; stvarnost blijedi, a ono sto ostaje prevelik je izazov za opisivanje. 'Pustinja stvarnosti', kako je opisan 'Matrix', dokaz je da autori smatraju kako potpuno prosvjecenje nije jos nastupilo. Prema tome, cekamo na jos jedan sloj 'stvarnosti'(nirvanu?) iza svijeta kojeg poznaju pobunjenici.

Zakljucak?

Iako je Matrix moderni mit, pun je tradicionalnih elemenata, on daje rjesenje kojem teze svi duhovni ljudi: problem spavanja u neznanju rjesava se budenjem koje donosi znanje i svjesnost. 'Probudi se!' je poruka (ujedno i zavrsna pjesma Rage Against the Machinea), bilo da je ona preuzeta iz krscanstva, gnosticizma ili budizma.

Neznanje nas zarobljava u iluzornom materijalnom svijetu, a spasenje se postize kroz svjesnost i pomocu ucitelja. I gnosticizam i budizam kazu nam da ljudi koji se probude ostavljaju iza sebe materijalni svijet.

'Pustinja stvarnosti' ne smije biti rjesenje, a ultimativna poruka 'Matrixa' (vidljiva iz odnosa materijalnog/duhovnog, tijela/uma, hardwarea/softwarea, iluzije/istine) je da postoje razine metafizicke realnosti koje ne mozemo jos percipirati i prema kojima se moramo otvoriti da bismo ih spoznali i – probudili se…

           [sadrzaj]
helly cherry veb zin 1999 - 2003