Sta su grafiti?

"Koliko puta ste setajuci gradom, primetili raznorazne poruke po zidovima, neke savim obicne, neposredne poruke licne prirode (psovke), dakle ne uvek prijatne, crnohumorne, ili pretece. Te poruke, upucene nekom, ili svima podjednako obicno privuku paznju tek ukoliko nas put nanese na njih, koji minut smo ih svesni a onda produzimo. Sare, skrabotine, crtezi, ili jednostavnije grafiti."

"Grafiti su najpre nastali iz potrebe njujorskih bandi da obeleze svoju teritoriju, bili su direktne poruke prijateljima, odnosno neprijateljima. Grafiti beleze svoje "zlatno doba" krajem 70-tih, da bi u 80-tim doslo do kulminacije istih kao autenticne urbane kontrakulture. "

"Kao sto neko rece grafiti su pre svega posledica. Cega? Pa svega onoga sto nas svakodnevo okruzuje - banalna svakodnevica, i socijalna neizvesnost. Ovi momci to svoje (ne) zadovoljstvo stavljaju na uvid svakom od vas. Ima tu svega. Komicni likovi i "tags" imena autora napisana stilizovanim rukopisom, obilje prijatno slozenih tonova, slova u psihodelik maniru."

"Objave revolta nisu jedini oblici komunikacije na zidovima. Pazljivi citaci sprejom ispisanih poruka mogu da saznaju da je Zuba kralj Beograda, a Nada (mozda) njegova kraljica, da prate razvoj ljubavne price između nepoznatog grafitomana i stanovite Lj. koja vise voli batine od cveca (kroz desetak novobeogradskih grafita), da se sretne sa prijateljskim pozdravima, tipa "Hello", da podeli misticno iskustvo sa autorom grafita, inace citata iz domaceg kultnog crtanog filma "Svega ovoga ne bi bilo, da je Pera otisao pravo u policiju...".

"Njihovi autori za ogromnu vecinu posmatraca zauvek ostaju anonimni, ali se ovi urbano-umetnicki
ilegalci međusobno raspoznaju, cesto i takmice."

"To je alternativni zivotni stil iz koga je nastala ulicna umetnicka scena. Pogodnost je sto ne moras da
se smaras na izlozbama, tu je zid. I - to je to"

"Potpis generacije u ilegali: Grafit je i urezan natpis na staroegipatskoj piramidi: 'Faraon je pijanica', grafiti su i natpisi na WC-ima, liftovima, transparentima, oni nastali brisanjem slova, pecinske slike. Najbolji su svevremenski, mada i jednokratni, tipa "Kasandra je peder", umeju da budu fantastični. Preko zidova se razgovara sa drugima, sa samim sobom… Mozda ih je najbolje opisao Dragoslav Andric - grafiti su potpisi generacije koja ostaje u ilegali."

"Najdemokratskiji medij: "Grafiti se smatraju jednim od najdemokratskijih medija, jer ne zahtevaju mnogo: kredu ili flomaster, sprej ..., a cilj im je da ruse tradicionalne vrednosti, dovode u pitanje politicare, politicke odluke i politicki sistem, ali i tradicionalne kulturne vrednosti, konvencije govora, pisanja ... U nemogucnosti da ucestvuje u drustvenom, kulturnom ili politickom zivotu zajednice, autor grafita ispisuje poruku na zidovima grada, njegovim spomenicima ili sredstvima javnog saobracaja."